Sunce, NASA

Znate li svih ovih 10 zanimljivosti o Suncu?

O njemu se često govori i piše, pa nam se katkad čini da o njemu sve znamo i da nema više novih zanimljivosti o Suncu, toj zvijezdi bez koje mi koji se nalazimo na Zemlji ne bismo mogli preživjeti. No je li to zaista tako? Znamo li već sve o Suncu? “Prošećite” ovim tekstom i provjerite što sve niste znali o našoj najvažnijoj zvijezdi.

1. Sunce je mlađahno u odnosu na svemir

Sunce je nastalo prije otprilike 4,6 milijardi godina, a sam svemir, odnosno prostor-vrijeme, prije 13,8 milijardi godina. Sunce je tri puta mlađe od svemira. 

2. Sunce je patuljak!

Iako je promjer Sunca (koji iznosi otprilike 1,39 milijuna kilometara) više od 100 puta veći od Zemljina promjera, u svijetu zvijezda Sunce se ubraja u manje zvijezde i smatra se patuljkom (po spektralnoj je klasifikaciji zvijezda glavnog niza tipa G).

Hertzprung-Russellov dijagram. Izvor: ESO; prilagodba: Astroučionica
Hertzprung-Russellov dijagram koji na y-osi prikazuje sjaj, odnosno luminozitet zvijezda u odnosu na Sunce, a na x-osi površinsku temperaturu zvijezda u Celzijevim stupnjevima (koja raste ulijevo). Tip zvijezda (O, B, A, F, G, K, M), ovisan o površinskoj temperaturi, prikazan je odmah iznad x-osi na skali koja prikazuje boje zvijezda. Prikazani su glavni niz, grane divova i superdivova te prostor koji zauzimaju bijeli patuljci. Prikazanim zvijezdama naznačene su i veličine. Položaj Sunca posebno je označen.

3. Sunce svake sekunde pretvori otprilike 4 milijuna tona tvari u energiju

Osnovni izvor energije Sunca jest pretvorba vodika u helij u Sunčevu središtu procesom koji se zove nuklearna fuzija (to je proces u kojem se lake atomske jezgre spajaju u teže pri čemu se oslobađa velika količina energije). Svake sekunde Sunce pretvori otprilike 4,3 milijuna tona tvari u energiju.

4. Sunce će se divovski proširiti i na Zemlji neće biti moguće živjeti

Životni ciklus Sunca je takav da će se za otprilike 5 milijardi godina pretvoriti u crvenoga diva. Naime, kada se sav vodik u jezgri Sunca pretvori u helij, jezgra će se smanjiti, a omotač proširiti (i zarumenjeti) toliko da će prekriti Merkur i Veneru, a na Zemlji više neće biti moguće (pre)živjeti.

Prikaz razvoja Sunca od ”rođenja” (lijevo na slici) do faze crvenog diva (desno na slici).

5. Sunce će svoj životni ciklus završiti kao bijeli patuljak

Nakon faze crvenoga diva, Sunce će svoje vanjske dijelove izbaciti u okolni prostor – u toj fazi ono će postati planetarna maglica, a njegova će se jezgra hladiti i na kraju postati malo gusto tijelo koje nazivamo bijelim patuljkom.

6. Gotovo sva masa Sunčeva sustava smještena je u Suncu

Sunčev sustav sastoji se od Sunca, osam planeta koji ga obilaze (Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun), te njihovih satelita, asteroidnog i Kuiperova pojasa i Oortova oblaka, u kojima se nalaze mala tijela Sunčeva sustava. Sunce je daleko najmasivnije tijelo u Sunčevu sustavu i u njemu je sadržano otprilike 99,8% ukupne mase Sunčeva sustava.

7. Sunce je 333 tisuće puta masivnije od Zemlje

Masa Sunca iznosi 1.989×1030kg, a Zemlje 5.974×1024kg, što znači da je masa Sunca otprilike 333 000 puta veća od mase Zemlje. 

8. Površina Sunca je vruća, ali njezina je korona mnogo vrelija

Temperatura površine Sunca iznosi otprilike 5500 Celzijevih stupnjeva, a Sunčeve korone – vanjskog dijela njegove atmosfere, odnosno njegove aure – nekoliko milijuna stupnjeva. Još nije do kraja razjašnjeno kako je moguće da je korona toliko toplija od površine Sunca (odnosno fotosfere).

9. Suncu treba otprilike 240 milijuna godina da obiđe središte naše galaksije

Unatoč tomu što se naš Sunčev sustav oko središta galaksije u kojoj živimo, Mliječnog puta, giba brzinom od otprilike 220 kilometara u sekundi (da, u sekundi, a to iznosi gotovo 800 tisuća kilometara na sat!), potrebno mu je (pa tako i nama jer smo dio Sunčeva sustava) otprilike 240 milijuna godina da samo jednom obiđe središte galaksije.

10. Sunčevi vjetrovi mogu biti opasni

Sunčev vjetar (odnosno struja električki nabijenih čestica koju Sunčeva korona neprestano emitira u svemir oko sebe) povećava se u vrijeme pojačane Sunčeve aktivnosti (koja se događa u ciklusima od otprilike 11 godina). Vjetar, odnosno tzv. geomagnetske oluje, mogu biti opasne za svemirske letjelice te ometati kratkovalnu radiokomunikaciju koja se koristi, primjerice, u zrakoplovstvu. Za jednog takvog događaja 1859. godine polarna se svjetlost (koju uzrokuje Sunčev vjetar) vidjela čak i na Kubi i Havajima, a 1989. godine geomagnetska je oluja uzrokovala devetosatni nestanak struje u Quebecu.

Slike (redom): NASA, ESO, ESO/M. Kornmesser, NASA/Goddard; prilagodba: Astroučionica

Vezani članci

Donosimo još jednu epizodu NASA-ina mjesečnog video serijala Što nas čeka? s prijevodom na hrvatski, koji vam može koristiti kada bude trebalo odlučiti kamo usmjeriti pogled u rujansko nebo.Jedna od zanimljivosti i dalje je Mjesec, a ako još niste preuzeli e-knjigu o Mjesecu na dar, požurite! :) . Prijepis Što nas čeka u rujnu?...

U duhu proslave pedesete obljetnice spuštanja prvog čovjeka na Mjesec te stote obljetnice Međunarodnog astronomskog saveza (IAU100) kao dio proslave IAU100 sa zadovoljstvom Vam prenosimo ovaj tekst o Mjesecu koji je 1997. godine napisao planetolog G. Jeffrey Taylor (danas emeritus na sveučilištu University of Hawai'i...

Odavno znamo za postojanje planeta u našem Sunčevu sustavu: uz Zemlju, još ih je sedam koji se okreću oko Sunca. Prvi planet izvan Sunčeva sustava potvrđen je tek 1992. godine, a takvi planeti nazivaju se egzoplanetima (riječ je skraćenica od pojma ekstrasolarni planet, što prebačeno u...