Fotografija supermjeseca snimljena 19. veljače 2019.godine kod Virovitice, Snimio: Zlatko F. Kovačević

Znate li svih ovih 10 zanimljivosti o Mjesecu?

Mjesec je dio naše svakodnevice. Krasi nam nebo stalno se mijenjajući. Uz Zemlju jedino je nebesko tijelo na koje je kročio čovjek. No, znate li baš sve o njemu? «Prošećite» ovim tekstom i provjerite što sve niste znali o našem milom satelitu.

1. Mjesec je jedini Zemljin prirodni satelit i najbliže joj nebesko tijelo

Mjesec je od Zemlje udaljen u prosjeku 384 400 kilometara i oko Zemlje se giba tako da mu je potrebno 29 dana, 12 sati, 44 minute i 3 sekunde da je obiđe (u odnosu na Sunce, a u odnosu na zvijezde potrebno mu je 27 dana, 7 sati, 43 minute i 11,6 sekundi). Ravnina u kojoj se giba oko Zemlje nagnuta je otprilike 5 stupnjeva na ekliptiku (ravninu u kojoj se Zemlja giba oko Sunca). Baš se zbog tog nagiba pomrčine Mjeseca, odnosno Sunca, ne vide svaki mjesec, već samo onda kad se gibanje Mjeseca poklopi s ravninom ekliptike. U natsavku pogledajte obašnjenje preuzeto iz NASA-JPL serijala «Što nas čeka» iz lipnja 2019. godine.

2. Mjesec ne stvara vlastitu svjetlost, nego odražava Sunčevu

Za razliku od zvijezda, koje su plinovite i stvaraju vlastitu svjetlost procesom fuzije (odnosno stapanja lakših kemijskih elemenata, poput vodika, u teže, poput helija), Mjesec je kruto tijelo i ne stvara vlastitu svjetlost. Unatoč tomu, na našem je nebu najsjajnije nebesko tijelo nakon Sunca. To je zbog toga što Mjesec zrcali Sunčevu svjetlost koja ga obasjava. A kako se tijekom mjeseca mijenja njegov položaj u odnosu na Sunce i Zemlju, mijenja se i osvijetljenost Mjeseca te kako je vidimo sa Zemlje. Upravo to uzrokuje Mjesečeve mijene; pogledajte sliku u nastavku.

3. Mjesec se oko Zemlje i svoje osi giba tako da je jedna njegova strana uvijek usmjerena prema Zemlji, a druga od nje

Zbog gravitacijskog utjecaja Zemlje na Mjesec i Mjeseca na Zemlju postignuta je ravnoteža u kojoj se Mjesec okrene oko svoje osi u istom vremenu u kojem obiđe Zemlju (to se naziva sinkronom rotacijom). Zbog toga se sa Zemlje uvijek vidi samo ista strana Mjeseca. To, međutim, ne znači da je druga strana Mjeseca tamna. Sunce je obasjava, samo je mi sa Zemlje ne vidimo.

Na fotografiji, snimljenoj 2015. godine EPIC kamerom i teleskopom na letjelici DISCOVR, vidi se udaljena strana Mjeseca obasjana Suncem. Fotografija je snimljena s udaljenosti od otprilike milijun i šesto tisuća kilometara od Zemlje. Izvor: NASA/NOAA
Na ovoj fotografiji, snimljenoj 2015. godine EPIC kamerom i teleskopom na letjelici DISCOVR, vidi se dalja strana Mjeseca obasjana Suncem. Fotografija je snimljena s udaljenosti od otprilike milijun i šesto tisuća kilometara od Zemlje. Izvor: NASA/NOAA

4. Bliža i dalja strana Mjeseca ipak nisu iste

Iako je Zemlji bliža strana Mjeseca ispunjena morima – golemim tamnosivim površinama koje se mogu opaziti i golim okom (i koje su povijesno nazvane «more», latinski mare, maria, iako u njima nema tekućine), na daljoj je strani opaženo samo jedno more. S obzirom na to da je Mjesečeva kora deblja na daljoj strani Mjeseca, moguće je da udari nebeskih tijela o Mjesečevu površinu, koji su uzrokovali nastajanje mora izljevom rastopljenog stijenja iz unutrašnjosti Mjeseca, nisu bili toliko učinkoviti na daljoj strani Mjeseca gdje je kora deblja.

Razlog zašto je kora deblja na daljoj strani mogao bi ležati u davnom udaru tijela promjera sedamstotinjak kilometara, brzinom od otprilike 20 tisuća kilometara na sat o bližu stranu Mjeseca. Prema simulacijima, udar bi odnio goleme količine materijala koji bi se ponovo sakupili na daljoj strani Mjeseca, tako stvarajući deblju koru.

5. Mjesec ne uzrokuje samo plimu i oseku na Zemlji, nego i usporava Zemljinu rotaciju

Gravitacijski utjecaj Mjeseca na Zemlju je bitan – on je glavni uzrok plima i oseka na Zemlji. Zanimljivo je da zbog toga ujedno i usporava vrtnju Zemlje oko svoje osi (odnosno njezinu rotaciju) što produljuje dan na Zemlji za 1,6 milisekunda po stoljeću. To bi moglo dovesti do toga da i Zemlja – jednom kada bi dan na njoj trajao 47 dana – cijelo vrijeme bude okrenuta samo jednom svojom stranom prema Mjesecu (kao što je Mjesec već sada okrenut prema Zemlji uvijek samo jednom svojom stranom). Međutim, to bi se moglo dogoditi tek za otprilike 250 milijardi godina (u odsutstvu vanjskih sila). Čak i prema astronomskim mjerilima, to je vrlo dugo, posebice kad znamo da će se «već» za otprilike pet milijardi godina Sunce toliko proširiti da će se rastegnuti gotovo do Zemlje, a Mliječni put sudariti se s Andromedom.

6. Mjesec se od Zemlje udaljava otprilike četiri centimetra godišnje

S obzirom na gravitacijsko, odnosno plimno djelovanje Mjeseca na Zemlju i Zemlje na Mjesec, dolazi do (torzijskih) sila zbog kojih se Zemljina rotacija usporava (1,6 milisekunda u stoljeću), a Mjesečeva orbita povećava. To znači da se Mjesec udaljava od Zemlje, i to otprilike četiri centimetra u godini! Odmak Mjeseca precizno je izmjeren s pomoću posebnih zrcala koje su astronauti NASA-inih misija Apollo ostavili na Mjesecu kako bi se zrcaljenjem laserskih zraka poslanih sa Zemlje mogla točno mjeriti udaljenost Mjeseca od Zemlje.

Apollo 11, izvor: NASA
Posebna zrcala postavljena za misije Apollo 11 iza kojih se nalazi astronaut Buzz Aldrin. Izvor: NASA

7. Mjesec je, osim Zemlje, jedino tijelo u cijelom svemiru po kojemu je hodao čovjek

U jeku hladnoga rata Sjedinjene Američke Države požurile su prije SSSR-a poslati čovjeka na Mjesec kako bi pokazale svoju nadmoć u svemirskim letovima. Prvi čovjek spušten je na Mjesec 20. srpnja 1969. godine. Bio je to američki astronaut Neil Armstrong, zapovjednik NASA-ine misije Apollo 11, koji je prvi čovjekov korak na Mjesecu obilježio riječima «Ovo je mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo». U sklopu programa Apollo, na Mjesecu je od 1969. do 1972. godine bilo ukupno 12 ljudi. Nakon toga čovjek više nije išao na Mjesec.

8. Na Mjesecu su još uvijek tragovi astronauta koji su po njemu hodali

S obzirom na to da Mjesec nema neku značajniju atmosferu, na njemu nema ni vjetra koji bi odnio tragove koje su ostavili astronauti. Astronauti NASA-ine misije Apollo na Mjesecu nisu ostavili samo tragove svojih čizama, nego i otiske vozila, vozila i razne instrumente za mjerenje (poput detektora potresa i posebnih zrcala za mjerenje udaljenosti Mjeseca od Zemlje), a s Mjeseca su ponijeli 382 kilograma uzoraka Mjesečeva tla, stijena i prašine.

9. Na Mjesecu ima vode, odnosno leda

Zbog male mase pa time i slabe gravitacije, Mjesec ne može zadržati značajnu atmosferu. Zbog nedostatka atmosfere izravno je ozračen cijelim spektrom Sunčeva zračenja, podložan udarima raznih nebeskih tijela te je izložen ekstremnim temperaturama. Dan na Mjesecu traje otprilike 29 i pol Zemaljskih dana, što znači da dan i noć na Mjesecu traju nešto više od dva uzastopna (Zemaljska) tjedna. Temperature za dana dosežu i do 127 Celzijevih stupnjeva, a za noći i do -173 Celzijeva stupnjeva. U takvim uvjetima na Mjesecu se ne očekuje voda ni u plinovitom ni u tekućem stanju. Međutim, već od 1960-ih godina pretpostavljalo se da bi zamrznuta voda (led 🙂 ) mogla postojati u hladnim, tamnim kraterima Mjesečevih polova do kojih Sunce ne dopire te gdje temperatura ne prelazi -121 Celzijev stupanj.

Postojanje leda na Mjesečevim polovima potvrđeno je 2018. godine. Do te potvrde došlo se s pomoću podataka s NASA-ina spektrometra M3 (Moon Mineralogy Mapper) koji je nosila Indijska letjelica Chandrayaan-1 (2008. – 2009. godine). Pogledajte sliku u nastavku.

Led na Mjesecu, izvor: NASA
Plavom bojom prikazan je led otkriven spektrometrom M3 na Mjesečevom južnom polu (lijevo) i sjevernom polu (desno). Led se nalazi u najtamnijim i najhladnijim predjelima u sjenama kratera. Izvor: NASA

10. Mjesec je vjerojatno nastao kao posljedica sudara Zemlje i tijela veličine Marsa prije otprilike 4,5 milijardi godina

Prema danas prihvaćenoj teoriji, Mjesec je nastao uslijed udara tijela veličine Marsa o Zemlju kada je Zemlja bila na otprilike 90% sadašnje veličine. Od toga se silovitog udara Zemlja povećala, a od otpadnih materijala koji su se razletjeli u Zemljinu orbitu nastao je Mjesec. S obzirom na to da je Mjesečeva masa premala, pa time i gravitacija preslaba, da bi se zadržala značajna atmosfera, razvoj Mjeseca bio je prožet udarima raznih nebeskih tijela o Mjesečevu površinu. U nastavku pogledajte umjetnički prikaz Mjesečeva razvoja koji prati današnja saznanja.

Vezani članci

Kao dio proslave IAU100 – stote obljetnice Međunarodnog astronomskog saveza (IAU) – kroz program «Einsteinovske škole», koji se provodi po cijelome svijetu, posebno se obilježava opća teorija relativnosti. Naime, jedan od prvih dokaza Einsteinove opće teorije relativnosti – koja je promijenila naše poimanje gravitacije, prostora i...

Što se na nebu možete vidjeti ovoga mjeseca? Na kolovoškome nebu potražite «zvijezde padalice», odnosno ovogodišnji meteorski pljusak Perzeide, kako biste uživali u gledanju zvijezda, ali pazite – jarki Mjesec ove će godine nadvladati slabije meteore. Usto nas očekuju i Mjesečeve večernje posjete Jupiteru i...

Iako je Sunce u stvarnosti mnogo veće od Mjeseca, zbog toga što je i mnogo udaljenije od nas nego Mjesec, njegova prividna veličina na nebu otprilike je jednaka Mjesečevoj (kutni promjer Mjeseca i Sunca na nebu iznosi otprilike pola stupnja). Kako se Mjesec giba oko...