Teleskopi kojima opažamo daleke galaksije

U videu saznajte o teleskopima kojima opažamo daleke galaksije, a prijepis prenosimo u cijelosti.

Transkript:

Svemir sjaji u bojama od kojih neke vidimo svojim očima, a neke i ne.

Sve te boje, odnosno zračenje, zajedno čine elektromagnetski spektar.

Kako bismo vidjeli i ono što je našim očima nevidljivo, gradimo teleskope – naše oči za gledanje svemira.

Elektromagnetski spektar

Tradicionalno smo gradili teleskope koji opažaju vidljiv dio elektromagnetskog spektra.

VLT – Very Large Telescope

Vrlo veliki teleskop (VLT) jedan je od najnaprednijih optičkih instrumenata na svijetu.

Izgrađen je u pustinji Atacama u sjevernom Čileu.

Teleskop opaža svjetlost u ultraljubičastom, vidljivom i infracrvenom području.

Sastoji se od četiri zasebna teleskopa s promjerima zrcala od 8,2 m.

Uz njih su izgrađena i četiri pomoćna teleskopa s promjerima zrcala od 1,8 m.

Teleskopi se mogu povezati i u veliki teleskop poznat kao ESO VLT interferometar.

ESO VLT interferometar stvara fotografije koje pokazuju i do 25 puta više detalja nego fotografije napravljene zasebnim teleskopima.

Subaru – Subaru Telescope

Teleskop Subaru, promjera zrcala 8,2 m, opaža svemir u vidljivom i infracrvenom području.

Nalazi se na obroncima vulkana Mauna Kea, u sklopu zvjezdarnice Mauna Kea na Havajima.

Njegova širokokutna kamera od 900 megapiksela promatra vidljivu svjetlost.

Elektromagnetski spektar

Zemljina atmosfera je turbulentna i smeta teleskopima pri opažanju vidljive svjetlosti i svjetlosti drugih valnih duljina.

Svemir je bolje promatrati – iz svemira.

Hubble – Hubble Space Telescope

Hubble je prvi veliki optički teleskop poslan u Zemljinu orbitu gdje ima neometan pogled na svemir.

Lansiran je 1990. godine i otada je snimio brojne fotografije astronomskih objekata.

2019. godine proslavio je 29. rođendan.

Nalazi se u niskoj orbiti oko Zemlje, na visini od 547 km.

Za jedan obilazak oko Zemlje potrebno mu je svega 95 minuta.

Opaža svjetlost u ultraljubičastom, vidljivom i bliskom infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra.

Elektromagnetski spektar

Zemljina atmosfera gotovo je u potpunosti neprozirna za infracrveno zračenje – toplinu.

Stoga se teleskopi za opažanje infracrvene svjetlosti također grade u svemiru.

Spitzer – Spitzer Space Telescope

Spitzer opaža infracrveno zračenje, tj. toplinu svemirskih tijela.

Spitzer je najosjetljivija zvjezdarnica za opažanje srednje infracrvene svjetlosti ikada lansirana u svemir.

Kako vlastitom toplinom ne bi ometao opažanja, neki njegovi dijelovi moraju biti ohlađeni na temperaturu od -268 °C.

Spitzer prati Zemlju s njene noćne strane kako se ne bi dodatno zagrijavao.

Herschel – Herschel Space Observatory

Herschel je opažao zračenje na dalekim infracrvenim i ispodmilimetarskim valnim duljinama.

Lansiran je u svibnju 2009. godine, a njegova misija završila je u lipnju 2013. godine.

Orbitirao je oko Zemlje na udaljenosti od 1 500 000 km.

Elektromagnetski spektar

Zemljina atmosfera (srećom) ne propušta zračenje visokih energija – rendgensko i gamma zračenje.

Te vrste zračenja opažamo iz svemira.

Chandra – Chandra X-ray Observatory

Od lansiranja 1999. godine, Chandra aktivno opaža rendgensko zračenje.

Nalazi se u Zemljinoj orbiti na visini od 139 000 km.

X-zrake dolaze od vrlo vrućih dijelova svemira, kao što su eksplozije zvijezda, jata galaksija i tvari oko crnih rupa.

Elektromagnetski spektar

Zračenje najvećih valnih duljina – radiovalove – možemo opažati s površine Zemlje.

GMRT – Giant Metrewave Radio Telescope

GMRT je golemi radioteleskop koji opaža radiovalno zračenje u rasponu valnih duljina od 20 cm do 2 m.

Sastoji se od 30 antena, od kojih svaka ima promjer 45 m.

Njihov signal spaja se u vrhunsku radiovalnu fotografiju metodom interferometrije.

ATCA – Australia Telescope Compact Array

ATCA je radiovalni interferometar koji se sastoji od šest antena promjera 22 m.

Teleskopi su položeni na tračnice te se mogu pomicati ovisno o vrsti opažanja.

ATCA opaža radiovalni signal u rasponu valnih duljina od 3 mm do 20 cm.

VLA – Karl G. Jansky Very Large Array

Radiovalni interferometar VLA skup je od 27 antena promjera 25 m.

VLA vrši opažanja zračenja s valnim duljinama od 7 mm do 4 m.

Antene su položene na tračnice, a najveća udaljenost između dviju krajnjih antena može biti čak 36 km.

Elektromagnetski spektar

Opažanjima na različitim valnim duljinama dobivamo detaljan uvid u svojstva nebeskih tijela u svemiru.

 

Teme:
Vezani članci

Donosimo još jednu epizodu NASA-ina mjesečnog video serijala Što nas čeka? s prijevodom na hrvatski, koji vam može koristiti kada bude trebalo odlučiti kamo usmjeriti pogled u rujansko nebo.Jedna od zanimljivosti i dalje je Mjesec, a ako još niste preuzeli e-knjigu o Mjesecu na dar, požurite! :) . Prijepis Što nas čeka u rujnu?...

U duhu proslave pedesete obljetnice spuštanja prvog čovjeka na Mjesec te stote obljetnice Međunarodnog astronomskog saveza (IAU100) kao dio proslave IAU100 sa zadovoljstvom Vam prenosimo ovaj tekst o Mjesecu koji je 1997. godine napisao planetolog G. Jeffrey Taylor (danas emeritus na sveučilištu University of Hawai'i...

Odavno znamo za postojanje planeta u našem Sunčevu sustavu: uz Zemlju, još ih je sedam koji se okreću oko Sunca. Prvi planet izvan Sunčeva sustava potvrđen je tek 1992. godine, a takvi planeti nazivaju se egzoplanetima (riječ je skraćenica od pojma ekstrasolarni planet, što prebačeno u...