Što nas čeka u svibnju?

Donosimo još jedan NASA JPL-ov  video podcast Što nas čeka? na hrvatskom i koji vam može biti od pomoći u odabiru kuda usmjeriti pogled na nebo u svibnju.

Prijepis

Što nas čeka u svibnju? Meteori s Halleyjeva kometa, dinosauri na nebu i izlazak plavoga mjeseca …

Svibanj je dobar mjesec za promatranje zvijezda padalica kad meteorska kiša Eta Aquariddosegne svoj vrhunac u zoru 6. svibnja.

Ti meteori zapravo su komadići kamenja i prašine zaostali za kometom Halleyem, jednim od najpoznatijih meteora, koji svakih 75 godina prolazi unutarnjim Sunčevim sustavom.

Svake godine, kada Zemlja prolazi kroz Halleyjev trag prašnjavog otpada, dio tog otpada vidimo na našemu nebu kako sagorijeva u obliku meteora.

Ovaj će pljusak proizvesti mnogo meteora, posebno za promatrače na južnoj polutci.

Na sjevernoj polutci vidjet ćete ih manje zato što točka u kojoj meteorska kiša počinje, a koja se naziva radijant, izlazi tek kasno iza ponoći i neće se baš pretjerano visoko popeti na nebu prije zore. 

Ipak, uvijek se isplati vidjeti nekoliko zvijezda padalica. A ove godine neće biti jarkoga mjeseca koji bi smetao, zbog čega će ih biti izvrsno gledati na nebu nezastrtom oblacima. Samo se okrenite prema istoku između 3 ujutro i zore, i pogledajte u nebo. 

Premda se vrhunac predviđa za 6. svibnja, trebali biste uhvatiti nekoliko meteora kako šibaju nebom bilo kojega jutra u tjednu prije i poslije tog datuma. 

Vjerojatno znate da je jedan asteroid udario u Zemlju prije 65 milijuna godina i okončao vladavinu dinosaura. No jeste li znali da postoje asteroidi koji su nazvani prema dinosaurima?

Nekoliko asteroida, od njih više od 20 000, ime je dobilo prema izumrlim gmazovima, a dva od njih u svibnju će biti najbliža Zemlji: Asteroid 9951 Tiranosaur 19. svibnja i Asteroid 9954 Brahiosaur 28. svibnja.

To drevno svemirsko kamenje presitno je da bi ga se vidjelo bez velikoga teleskopa. Ono „nastanjuje“ područje glavnoga pojasa asteroida između Marsa i Jupitera, i nikada se previše ne približava Zemlji.

No mnogo asteroida to čini, što je jedan od razloga zašto NASA traži, prati i istražuje asteroide – da bude spremnija ako ikada pronađemo neki asteroid koji bi mogao biti prijetnja našemu planetu. 

Puni Mjesec 18. svibnja bit će „plavi Mjesec“. Obično u svakom godišnjem dobu budu tri puna Mjeseca, ali povremeno budu četiri. 

Povijesno gledano, treći puni Mjesec godišnjega doba u kojem su četiri puna Mjeseca naziva se plavim Mjesecom. Plavi Mjesec nije zaista plav, ali je prilično poseban – u prosjeku se događa svake dvije i pol godine. 

18. svibnja ujedno je i datum na koji se obilježava 50. godišnjica lansiranja NASA-ine misije Apollo 10, koja je poletjela 1969. godine.

Bilo je to nešto poput probe za prvo slijetanje na Mjesec, priprema pozornice za Apollo 11 i onaj „mali korak“ samo dva mjeseca poslije.

A evo i Mjesečevih mijena za svibanj.

You can catch up on all of NASA’s current and future missions at nasa.gov.

To je sve za ovaj mjesec.

Vezani članci

Donosimo još jednu epizodu NASA-ina mjesečnog video serijala Što nas čeka? s prijevodom na hrvatski, koji vam može koristiti kada bude trebalo odlučiti kamo usmjeriti pogled u rujansko nebo.Jedna od zanimljivosti i dalje je Mjesec, a ako još niste preuzeli e-knjigu o Mjesecu na dar, požurite! :) . Prijepis Što nas čeka u rujnu?...

U duhu proslave pedesete obljetnice spuštanja prvog čovjeka na Mjesec te stote obljetnice Međunarodnog astronomskog saveza (IAU100) kao dio proslave IAU100 sa zadovoljstvom Vam prenosimo ovaj tekst o Mjesecu koji je 1997. godine napisao planetolog G. Jeffrey Taylor (danas emeritus na sveučilištu University of Hawai'i...

Odavno znamo za postojanje planeta u našem Sunčevu sustavu: uz Zemlju, još ih je sedam koji se okreću oko Sunca. Prvi planet izvan Sunčeva sustava potvrđen je tek 1992. godine, a takvi planeti nazivaju se egzoplanetima (riječ je skraćenica od pojma ekstrasolarni planet, što prebačeno u...