Jeste li se ikada pitali što je galaksija? Astrofizičari galaksije definiraju kao gravitacijski vezane sustave koji se sastoje od zvijezda, prašine, plina i haloa tamne tvari te dokazi ukazuju na to da gotovo svaka galaksija u svojemu središtu sadržava supermasivnu crnu rupu.

Kakve galaksije postoje u svemiru?

Glavne vrste galaksija koje postoje u svemiru – eliptične, spiralne te nepravilne galaksije – prikazane su na donjoj slici prema klasifikacijskoj shemi Edwina Hubblea, jednog od najvećih astronoma u povijesti. Dijagram se često naziva i Hubbleovom ”vilicom” zato što nalikuje na glazbenu vilicu. Gledajući s lijeva nadesno niz podvrsta eliptičnih galaksija nastavlja se u dva kraka podvrsta spiralnih galaksija te završava nepravilnim galaksijama. U astrofizici se raspodjela galaksija prema njihovu izgledu naziva morfološkom klasifikacijom.

Slika preuzeta s http://astro.physics.uiowa.edu/ te prilagođena

Međutim, svemir je pun prekrasnih i neobičnih galaksija. U nastavku klikom na pojedinu “kućicu” saznajte više o 15 najpoznatijih galaksija. A kad ste gotovi s tim, provjerite svoje znanje u kvizu o galaksijama wink .

Upoznajte 15 najpoznatijih galaksija

1) Mliječni put

Galaksija u kojoj živimo naziva se Mliječni put (poznata je još i kao Mliječna staza ili Kumova slama). To je spiralna galaksija, a mi se nalazimo u njezinu disku, otprilike na dvije trećine puta od središta galaksije prema njezinu kraju. Zajedno s našim Sunčevim sustavom kružimo oko njezina središta brzinom od otprilike 220 kilometara u sekundi (da, u sekundi, odnosno gotovo 800 tisuća kilometara na sat!) i treba nam otprilike 240 milijuna godina da ga obiđemo.

Mliječni put; Bruno Gilli / ESOMliječni put; izvor: Bruno Gilli / ESO

2) Andromeda
Andromeda nam je najbliža velika galaksija. Poznata je još i kao Messier 31, M31, i NGC 224. Spiralna je, baš kao i naš Mliječni put, ali veća i sjajnija. Od nas je udaljena otprilike dva i pol milijuna svjetlosnih godina, što znači da na bilo kojoj fotografiji Andromede vidimo tu galaksiju onakvu kakva je ona bila prije dva i pol milijuna godina.

Galaksija Andromeda; Boris ŠtromarAndromeda; izvor: Boris Štromar

3) Vrtlog
Velika galaksija na lijevoj strani fotografije (fotografirane svemirskim teleskopom Hubble) nosi ime Vrtlog (engl. Whirlpool), a poznata je i pod nazivima Messier 51a, M51a, i NGC 5194. Spiralna je to galaksija veličanstvenog izgledai aktivnog središta, zato što plin upada u njezinu središnju supermasivnu crnu rupu. Galaksija međudjeluje sa susjednom, patuljastom galaksijom (M51B ili NGC 5195), koja je također vidljiva na slici. Obje galaksije od nas su udaljene otprilike 25 milijuna svjetlosnih godina.
Galaksija Vrtlog (M51); NASA,ESA, S. Beckwith (STScI), and The Hubble Heritage Team (STScI/AURA)

Vrtlog; izvor: NASA,ESA, S. Beckwith (STScI), and The Hubble Heritage Team (STScI/AURA)

4) Hoagov objekt
Galaksija Hoagov objekt, nazvana po astronomu Artu Hoagu, koji ju je otkrio 1950. godine, vrlo je neobična galaksija, koja je od nas udaljena otprilike 600 milijuna svjetlosnih godina. Na prikazanoj kompozitnoj fotografiji fotografiranoj svemirskim teleskopom Hubble dominiraju žuta sredina, koju većinom čine starije zvijezda, te plavi  «prsten» koji je okružuje i koji većinom čine skupovi mladih i masivnih zvijezda. Nejasno je zbog čega točno galaksija ima ovaj oblik; moguće je da je plavi «prsten» zapravo ostatak druge galaksije koja se prije nekih dvije do tri milijarde godina našla u blizini te
bila «usisana» u prsten.
Hoagov objekt; NASA i The Hubble Heritage Team (STScI/AURA); Ray A. Lucas (STScI/AURA) 
Hoagov objekt; izvor: NASA i The Hubble Heritage Team (STScI/AURA); Ray A. Lucas (STScI/AURA)
5) Vrtivjetar

Galaksija Vrtivjetar (engl., Pinwheel) poznata je i pod nazivima Messier 101, M101 ili NGC 5457. Od nas je udaljena otprilike 25 milijuna svjetlosnih godina i jedan je od najpoznatijih primjera spiralne galaksije veličanstvenog izgleda. Prikazana fotografija sastavljena je od više fotografija snimljenih raznim teleskopima, uključujući i svemirski teleskop Hubble.

Galaksija Vrtivjetar; Hubble:NASA, ESA, K. Kuntz (JHU), F. Bresolin (University of Hawaii), J. Trauger (Jet Propulsion Lab), J. Mould (NOAO), Y.-H. Chu (University of Illinois, Urbana), i STScI; CFHT: Canada-France-Hawaii Telescope/ J.-C. Cuillandre/Coelum; NOAO: G. Jacoby, B. Bohannan, M. Hanna/ NOAO/AURA/NSF

Vrtivjetar; izvor: Hubble:NASAESA, K. Kuntz (JHU), F. Bresolin (University of Hawaii), J. Trauger (Jet Propulsion Lab), J. Mould (NOAO), Y.-H. Chu (University of Illinois, Urbana), i STScI; CFHT: Canada-France-Hawaii Telescope/ J.-C. Cuillandre/Coelum; NOAO: G. Jacoby, B. Bohannan, M. Hanna/ NOAO/AURA/NSF

 

6) Cigara
Galaksija Cigara, poznata i pod nazivima Messier 82, M82 i NGC 3034 udaljena je od nas otprilike 12 milijuna svjetlosnih godina te intenzivno stvara nove zvijezde – otprilike deset puta brže nego što to čini naš Mliječni put. Naziva se Cigarom zbog naizgled duguljasta ovalnog oblika koji je označen bijelom bojom na prikazanoj kompozitnoj fotografiji (na kojoj su crvenom bojom prikazane «niti»vodika koji izlazi iz središta galaksije).

Galaksija Cigara; NASA, ESA and the Hubble Heritage Team (STScI/AURA), J. Gallagher (University of Wisconsin), M. Mountain (STScI) i P. Puxley (NSF)

Cigara; izvor: NASAESA and the Hubble Heritage Team (STScI/AURA), J. Gallagher (University of Wisconsin), M. Mountain (STScI) i P. Puxley (NSF)

7) Suncokret

Poznata još i pod nazivima Messier 63, M63, ili NGC 5055, ova spiralna galaksija koja nalikuje na suncokret po njemu je dobila i naziv. Od nas je udaljena otprilike 25 milijuna svjetlosnih godina, a veličinom je usporediva s našim Mliječnim putom.

Galaksija Suncokret; NASA/ESA – The Hubble Legacy Archive (HLA): Space Telescope Science Institute (STScI), the Space Telescope European Coordinating Facility (ST-ECF), i the Canadian Astronomy Data Centre (CADC) – zoranknez (Aladin software)

Suncokret; izvor: NASA/ESA – The Hubble Legacy Archive (HLA): Space Telescope Science Institute (STScI), the Space Telescope European Coordinating Facility (ST-ECF), i the Canadian Astronomy Data Centre (CADC) – zoranknez (Aladin software)

8) Kotač kola
Velika galaksija koja se na fotografiji (fotografiranoj svemirskim teleskopom Hubble) nalazi s desne strane, na engleskom se naziva Cartwheelzato što podsjeća na kotač kola (poznata je još i kao ESO 350-40 ili PGC 2248). U prekrasnome prstenu oko središta galaksije (označenom plavom bojom na fotografiji) intenzivno se stvaraju nove zvijezde, a prsten je najvjerojatnije nastao kao posljedica izravnog sudara s manjom galaksijom, otprilike 200 milijuna godina prije trenutka u kojem je ova fotografija snimljena.

Galaksija Kotač kola; ESA/Hubble & NASA

Kotač kola; izvor: ESA/Hubble & NASA

9) MagellanovI oblaCI

Veliki i Mali Magellanovi oblaci vidljivi su na južnom nebu te su ime dobili po portugalskom moreplovcu i istraživaču Ferdinandu Magellanu. Nalaze nam se relativno blizu: Veliki Magellanov oblak od nas je udaljen otprilike 160 tisuća svjetlosnih godina, dok je Mali Magellanov oblak od nas udaljen otprilike 200 tisuća svjetlosnih godina. Obje su galaksije nepravilne patuljaste galaksije te pod utjecajem gravitacije našega Mliječnog puta.Magellanovi oblaci; ESO/S. Brunier

Magellanovi oblaci; izvor: ESO / S. Brunier

10) Antene
Galaksije Antene, poznate i kao galaksije NGC 4038 i NGC 4039, par su međudjelujućih galaksija. Ove dvije galaksije nekoć su bile lijepe spiralne galaksije poput našeg Mliječnog puta, a ovaj spojeni, kaotični oblik zahvaljuju tome što su posljednjih nekoliko stotina milijuna godina provele u sudaru koji je «izbio»zvijezde i plin iz galaksija u plimne repove koji sad povezuju te nekoć zasebne galaksije. Spoj galaksija neće zauvijek ostati ovog oblika, nego će završiti kao velika eliptična galaksija nakon što se istroši plin koji se uslijed sudara brzo pretvara u nove zvijezde. Galaksije su od nas udaljene otprilike 65 milijuna svjetlosnih godina, što znači da su u trenutku u kojem čitate ovaj tekst galaksije već drukčijeg oblika jer je u njihovu sustavu vremena prošlo otprilike 65 milijuna godina od trenutka u kojem je fotografirana ova kompozitna fotografija smileGalaksije Antene; ESA/Hubble & NASA.

Antene; izvor: ESA/Hubble & NASA

11) sombrero
Galaksija Sombrero nazvana je po meksičkome šeširu sombreruzbog toga što njezin taman rub (zatamnjen zbog prašine u njezinu disku) podsjeća na rub sombrera. Poznata je još pod nazivima Messier 104 ili M104, a od nas je udaljena otprilike 30 milijuna svjetlosnih godina. Prikazana kompozitna fotografija fotografirana je svemirskim teleskopom Hubble.Galaksija Sombrero; NASA/ESAi The Hubble Heritage Team (STScI/AURA)

Sombrero; Izvor: NASA/ESAi The Hubble Heritage Team (STScI/AURA)

12) Punoglavac
Galaksija Punoglavac (engl. Tadpole), poznata još i pod nazivom UGC10214, udaljena je od nas otprilike 420 milijuna svjetlosnih godina. Dugi izdanak koji se vidi na prikazanoj kompozitnoj fotografiji svemirskog teleskopa Hubble proteže se preko otprilike 280 milijuna svjetlosnih godina. Čine ga zvijezde i plin koji su se rasporedili u karakteristični «rep»uslijed gravitacijskog međudjelovanja vjerojatno s jednom kompaktnom plavom galaksijom.

Galaksija Punoglavac; NASA, H. Ford (JHU), G. Illingworth (UCSC/LO), M.Clampin (STScI), G. Hartig (STScI), ACS Science Team, i ESA

Punoglavac; izvor: NASA, H. Ford (JHU), G. Illingworth (UCSC/LO), M.Clampin (STScI), G. Hartig (STScI), ACS Science Team, i ESA

13) Trokutna galaksija
Trokutna galaksija (engl. Triangulum galaxy) ime je dobila po zviježđu Trokut u kojem se nalazi. Poznata je i pod nazivima Messier 33, M33 ili NGC 598.Spiralna je galaksija te je treća po veličini u našoj Lokalnoj grupi galaksija, odmah nakon Andromede i Mliječnog puta. Udaljena je od nas otprilike 3 milijuna svjetlosnih godina.

Trokutna galaksija; Masterson

Trokutna galaksija; izvor: Tom Masterson

14) Kišobran
Galaksija Kišobran, poznata još kao NGC 4651, UGC 7901 i PGC 42833, spiralna je galaksija od nas udaljena otprilike 62 milijuna svjetlosnih godina, koja nalikuje na kišobran. Ova galaksija lijep je primjer
«kanibalizma» u svijetu galaksija: dio galaksije koji nalikuje na kišobran (s desne strane spiralnoga diska) čine plimni tragovi sastavljeni od zvijezda i plina. Oni su «izvučeni» gravitacijskom silom iz manje, satelitske galaksije koja je u međuvremnu uništena višebrojnim prolascima kroz galaksiju NGC 4651.
Galaksija Kišobran; Jay GaBany
Kišobran; izvor: NASA/ESA – The Hubble Legacy Archive (HLA): Space Telescope Science Institute (STScI), the Space Telescope European Coordinating Facility (ST-ECF), i the Canadian Astronomy Data Centre (CADC) – zoranknez (Aladin software)
15) Crno oko
Galaksija Crno oko naziva se još i Zlim okom, a u službenim katalozima nosi nazive Messier 64, M64, i NGC 4826. Spiralna je to galaksija koja je od nas udaljena otprilike 17 milijuna svjetlosnih godina, a ime je dobila zbog prednjega tamnog dijela, zatamnjenog zbog prisutstva prašine. Zanimljivo je da se vanjski dio galaksije vrti u suprotnome smjeru od unutarnjeg, a to je vjerojatno zato što je galaksija «usisala»manju satelitsku galaksiju.

Galaksija Crno oko; NASA and The Hubble Heritage Team (AURA/STScI); S. Smartt (Institute of Astronomy) i D. Richstone (U. Michigan)

Crno oko; izvor: NASA and The Hubble Heritage Team (AURA/STScI);
Acknowledgment: S. Smartt (Institute of Astronomy) i D. Richstone (U. Michigan)

Naslovna fotografija: Antony McAulay © 123RF.com