Crna rupa je vrlo zanimljiva svemirska pojava. Ne dajte da vas ime zbuni! Iako se naziva rupom, riječ je o golemoj masi zbijenoj u beskonačno malen prostor. Gravitacija crne rupe toliko je jaka da joj ne može pobjeći ni svjetlost (putujući brzinom od 300 tisuća kilometara u sekundi u zrakopraznom prostoru, ona je svemirski Usain Bolt). Možete li zamisliti što bi se dogodilo da se jedna takva crna rupa nađe u našoj blizini? Nastavite čitati i saznajte kakva bi nas sudbina čekala.

Što bi se točno dogodilo kada bi se Zemlja našla u blizini crne rupe ovisi o tome koliko bi ta crna rupa bila masivna te koliko blizu Zemlje bi bila.

Kad bi Sunce bilo crna rupa …

Kad bi se, primjerice, Sunce pretvorilo u crnu rupu, njegov gravitacijski utjecaj na Zemlju (i ostale planete i tijela Sunčeva sustava) ostao bi isti. To je zato što gravitacijska sila ovisi o masi i udaljenosti, a ne o veličini tijela. S obzirom na to da bi masa novonastale crne rupe bila jednaka masi Sunca, a Zemlja se nalazi na sigurnih (otprilike) 150 milijuna kilometara udaljenosti, promjene (u smislu „usisavanja“) ne bi bilo.

Glavni razarajući utjecaj na Zemlju, kad bi se Sunce pretvorilo u crnu rupu, bio bi manjak Sunčeve svjetlosti koji bi onemogućio život na Zemlji kakav poznajemo. Sunce se, međutim, neće pretvoriti u crnu rupu jer je nedovoljno masivno da bi tako završilo svoj životni vijek. Umjesto toga, ono će završiti kao bijeli patuljak 🙂 .

Kad bi Mjesec bio crna rupa …

U redu, „pretvorili“ smo Sunce u crnu rupu i zaključili da to ne bi razorilo Zemlju (osim manjkom svjetlosti). A što bi se dogodilo da nam je crna rupa bliža nego što je to Sunce, primjerice da se nalazi na udaljenosti na kojoj je Mjesec?

Zamislite sad da na mjesto Mjeseca stavimo crnu rupu koja je otprilike trećine mase Sunca. Plimna sila Mjeseca na Zemlju bila bi toliko jaka da joj se Zemljina gravitacija ne bi mogla suprotstaviti – ona bi doslovce rastrgala Zemlju! Ali, vjerovali ili ne, ne bi je „usisala“, nego bi Zemljine krhotine nastavile putovati oko crne rupe, poput krhotina u Saturnovim prstenovima. U sličnoj bismo situaciji bili da na mjesto Mjeseca stavimo crnu rupu mase Sunca ili deset ili sto puta masivniju od Sunca.

Da bi crna rupa na istoj udaljenosti od Zemlje na kojoj je Mjesec „usisala“ Zemlju, odnosno krhotine koje su nekoć bile Zemlja, morala bi biti više od otprilike 43 tisuće puta masivnija od Sunca.

Kad bi masivna crna rupa „usisala“ Zemlju …

Što bi se dogodilo da u naše susjedstvo dopluta neka masivna crna rupa iz nekog drugog dijela galaksije? Da bismo dobili precizan odgovor za neku danu masu crne rupe i njezinu putanju u naše susjedstvo, bile bi nam potrebne detaljne računalne simulacije, ali svejedno možemo okvirno reći što bi se moglo dogoditi.

Kako bi se ta rupa približavala Sunčevu sustavu, tako bi remetila putanje tijela koja u njemu postoje. Zbog toga bi neka tijela Sunčeva sustava možda bila i izbačena iz Sunčeva sustava, a neka bi crna rupa rastrgala i „usisala“.

Ilustracija Sunčeva sustava; izvor: destinacigdem © 123RF.com

Povećala bi se učestalost udara asteroida i meteora o Zemlju, što bi moglo dovesti do izumiranja vrsta (kao što se je u prošlosti udar meteora doveo do izumiranja dinosaura). Čak i nevelika promjena Zemljine orbite mogla bi znatno utjecati na godišnja doba, poremetivši naš godišnji ritam i uzrokujući ledeno doba.

Umjetnički prikaz crne rupe i diska oko nje; izvor: ESO, ESA / Hubble, M.Kornmesser, CC BY 4.0

Gravitacijski utjecaj masivne crne rupe na Zemlju, kad bi ona bila dovoljno blizu, bio bi osjetan kroz goleme plime i oseke, veliku seizmičku i vulkansku aktivnost, te u konačnici kroz pucanje kore i samo trganje Zemlje na komadiće koji bi najvjerojatnije isparili u blizini crne rupe uslijed visoke temperature materijala koji se oko nalazi oko crne rupe i „hrani“ je. Taj materijal naziva se akrecijskim diskom.

Kada bi se Zemlja, odnosno njezini ostaci, nalazili dovoljno blizu obzora crne rupe, ne bi im bilo spasa – crna bi ih rupa „usisala“ odnosno privukla k sebi i zarobila u svojemu beskonačno malom prostoru, povećavši tako svoju ukupnu masu. A što bi se s crnom rupom određene mase dogodilo da „usiše“ neko drugo tijelo, izračunajte sami uz pomoć kalkulatora sudara crnih rupa.

Ako vam se ovaj članak svidio, možda će vas zanimati i prijeti li nam opasnost da nas usiše supermasivna crna rupa u središtu naše galaksije.

Naslovna fotografija: Umjetnički prikaz imaginarne crne rupe u blizini Zemlje koja “trga” Zemlju; izvor: ESO / M.Kornmesser, CC BY 4.0

Kalkulator sudara crnih rupa