Kako astrofizičari objavljuju znanstvene radove?

Ako vas zanima kako astrofizičari objavljuju znanstvene radove, samo nastavite čitati.

Objavljivanje znanstvenih radova glavna je zadaća astrofizičara

Posao astrofizičarki i astrofizičara izrazito je sličan onome istraživačkih novinara i jedna od glavnih zadaća nam je objavljivanje znanstvenih radova. Bavimo se znanstvenim istraživanjima koja pri završetku objavljujemo u međunarodnim astrofizičkim časopisima. Neki od časopisa koji se smatraju najboljima u struci su ”Nature”, ”Science”, ”Astrophysical Journal”, ”Astronomy and Astrophysics” te ”Monthly Notices of the Royal Astronomical Society”.

U samoj osnovi astrofizičkog rada objavljenog u međunarodnom astrofizičkom časopisu jest istraživanje neke znanstvene teme bitne za suvremenu astrofiziku. Istraživanje može trajati više godina i uglavnom se vrši u suradnji s (međunarodnim) kolegama. Svi koji su doprinijeli istraživanju te njegovim rezultatima bit će suautori objavljenog rada. Prvi autor obično je onaj koji je najviše doprinio radu, i količinom istraživanja i pisanja teksta te koordinacijom cijeloga tima koji je sudjelovao u istraživanju.

Kada je istraživanje pri kraju, a to znači da je svatko u timu pri kraju sa svojim dijelom znanstvene analize, te kada je jasno da zajedničko istraživanje vodi do rezultata koji su bitni za astrofizičku zajednicu pa ih je stoga vrijedno objaviti, tada se počinje sa zapisivanjem istraživanja i rezultata u obliku članka. U međunarodnim časopisima objavljuje se na engleskom jeziku.

Kako izgledaju znanstveni radovi?

Svi znanstveni članci, pa tako i oni iz područja astrofizike, počinju sažetkom istraživanja i rezultata, kako je prikazano na slici u nastavku. Sažetak se obično sastoji od manje od dvjesto riječi.

Prvo poglavlje članka uvijek je ”uvod” u kojem se daje širi pregled teme te iznosi motivacija za istraživanje opisano u članku. Drugo poglavlje u opažačkoj astrofizici obično opisuje teleskopske podatke korištene u istraživanju. Treće poglavlje opisuje znanstvene metode korištene u radu, nakon čega sljedi ili jedno ili više poglavlja koja opisuju rezultate istraživanja. Članak obično na kraju sadržava poglavlje u kojem se o rezultatima istraživanja raspravlja u širem kontekstu te završava s poglavljem u kojemu su još jedanput ukratko sažeti glavni rezultati.

znanstveni članak
Primjer prve stranice jednog znanstvenog rada

Kako pisati znanstvene radove?

Samo pisanje teksta znanstvenih članaka moglo bi biti znanost za sebe. Ključno je da se znanstvenim jezikom istraživanje opiše na najjasniji mogući način za skupinu kojoj je tekst namijenjen, a to su kolege koje se u vlastitome radu bave sličnom temom istraživanja. Stoga je način pisanja često prožet žargonima i kraticama koje su nejasne čak i drugim kolegama ako se i sami ne bave upravo tom temom. Tekstovi su usredotočeni na usko područje istraživanja te se objašnjenja osnovnih pojmova i pojava ne daju, nego se pretpostavlja da ih čitatelji već poznaju. Zbog toga su znanstveni tekstovi vrlo teški za čitanje nekome tko nije profesionalni astrofizičar koji se i sam bavi temom sličnom onoj koja se obrađuje u tekstu.

Tekstove znanstvenih radova treba pisati tako da čitatelj mora moći ponoviti račune opisane u tekstu te, s istim podacima koji su korišteni u danom istraživanju, doći do sasvim jednakih rezultata. Ovakva znanstvena postojanost jedna je od najvažnijih stvari u znanosti. Kako bi bio znanstveno utemeljen i točan, proces istraživanja mora biti transparentan te ponovljiv.

Koliko traje istraživanje potrebno za objavljivanje znanstvenih radova?

Samo istraživanje, koje uključuje osmišljavanje i postavljanje eksperimenta, može trajati godinama, a pisanje članka još nekoliko godina. Naime, prvi korak pisanja jest taj da prvi autor napiše tekst koji potom suradnici ispravljaju i nadopunjuju. U tom koraku često se osmišljaju i predlažu dodatne znanstvene analize koje je potrebno napraviti te unijeti u tekst članka. Taj dio, dakle, nije prožet samo ispravcima teksta, nego i nadopunama do kojih dolazi kroz daljnja istraživanja pa zbog toga može dugo trajati.

Znanost je spora kao puž!

Kad se suradnici jednom slože oko cjelokupnog rada i teksta, prvi autor podnosi članak u izabrani časopis putem internetskoga obrasca dostupnog na mrežnim stranicama svakog od vodećih astrofizičkih časopisa. Članak prima urednik časopisa koji potom traži recenzenta koji će dati svoje mišljenje o radu i samome članku. Recenzent je međunarodni znanstvenik ili znanstvenica koja se bavi danom temom te ovaj posao radi besplatno i autorima rada ostaje anoniman. Sva komunikacija između autora rada i recenzenta vrši se preko urednika. Recenzent obično dobiva otprilike mjesec dana da pročita članak i pošalje uredniku svoje mišljenje. Urednik ga onda prenosi autorima.

Bez recenzenta ne može

Recenzent ima pravo odbiti rad ako smatra da nije dovoljno kvalitetan da bi ga se objavilo, a može preporučiti i da se rad odmah prihvati za objavljivanje. Međutim, najčešće se traže ispravci i dopune vezane i uz sam tekst te ponekad i uz znanstvene metode i analize. U prosjeku recenzent šalje dva do tri mišljenja prije nego što preporuči da se rad prihvati za objavljivanje. S obzirom na to da recenzent, svaki puta kad zaprimi novi ili izmijenjeni tekst, dobiva rok od otprilike mjesec dana za podnošenje mišljenja, te da je i autorima potrebno neko vrijeme da unesu predložene izmjene u rad, cijeli ovaj proces može prilično potrajati.

Jednom kad recenzent preporuči rad za objavljivanje, urednik informaciju prenosi autorima te uredništvu časopisa. Dok se autori raduju što im je rad prihvaćen za objavljivanje, časopis na sebe preuzima jezičnu provjeru teksta te uređivanje izgleda samog članka. Kako bi se članak konačno službeno objavio u tom časopisu, autori (odnosno prvi autor u ime svih autora) moraju predati autorska prava za dani rad časopisu u kojem će članak biti objavljen, a nekim časopisima moraju platiti i troškove objavljivanja. Prije konačnog objavljivanja autori još barem jadanput dobivaju konačni tekst na provjeru.

Objavljivanje znanstvenih radova mukotrpan je proces koji zahtijeva mnogo upornosti i strpljenja, ali je i izuzetno ispunjujući kada se postigne cilj – baš kao i osvajanje planinskih vrhova.

Primjeri znanstvenih radova

Ako se samo osvrnemo na sažetke znanstvenih radova (objavljenih u jednom posebnom izdanju časopisa ”Astronomy and Astrophysics” iz 2017. od kojih se jedan nalazi i na fotografiji iznad teksta), jasno je da su oni pisani vrlo stručnim, tehničkim, i svima koji se profesionalno ne bave tom temom nerazumljivim jezikom. Za usporedbu, pročitajte sažetak rezultata tih publikacija na hrvatskom jeziku ili na engleskom. U usporedbi sa znanstvenim tekstovima objavljenim u nekom astrofizičkom časopisu, priopćenja za javnost čine se kao da su pisana nekim drugim jezikom. Način pisanja toliko je drukčiji zato što je namijenjen različitim skupinama čitatelja. Tako i mora biti kako bi tekst bio razumljiv onim čitateljima kojima je i namijenjen.

U nastvaku je jedan zabavni primjer razgovora (na engleskome) u kojem astrofizičar Varoujan Gorjian (NASA Jet Propulsion Laboratory) razgovara o konceptu crnih rupa na različite načine s djetetom, srednjoškolcem, studentom, doktorandicom i kolegicom.

U sažetku …

Astrofizički radovi objavljuju se u međunarodnim znanstvenim časopisima na engleskom jeziku. Obično obrađuju vrlo usku znanstvenu temu bitnu za suvremenu astrofiziku i pisani su stručnim jezikom. U objavljivanje znanstvenog rada potrebno je uložiti mnogo vremena, ne samo u višegodišnje istraživanje koje je u osnovi rada, nego i na pisanje samog teksta koji prolazi kroz mnoge recenzije, od suradnika preko nezavisnog anonimnog recenzenta kojeg je odabrao urednik časopisa u kojem članak želimo objaviti do profesionalnih lektora. Na tom putu tekst se mnogo puta mijenja i dorađuje kako bi dosegnuo vrhunsku kvalitetu.

Sam proces objavljivanja znanstvenih radova svodi se na mukotrpan rad koji zahtijeva mnogo upornosti i strpljenja, ali je i izuzetno ispunjujući kada se postigne cilj te se time zaokruži i okonča dugogodišnji rad. Ako se pak radi o važnim rezultatima koje se želi objaviti i skupini široj od one usko specijalizirane u danoj grani astrofizike, onda je potrebno uložiti dodatni trud i vrijeme da se napiše prikladan tekst. No, to je tema jednog drugog članka Astroučionice o tome kako astrofizičari komuniciraju s javnošću.

Vezani članci

Što se na nebu možete vidjeti ovoga mjeseca? Na kolovoškome nebu potražite «zvijezde padalice», odnosno ovogodišnji meteorski pljusak Perzeide, kako biste uživali u gledanju zvijezda, ali pazite – jarki Mjesec ove će godine nadvladati slabije meteore. Usto nas očekuju i Mjesečeve večernje posjete Jupiteru i...

Što nas čeka?Njezino vam ime na prvi mah možda i ne zvuči poznato, ali ako pratite astronomiju, vrlo je vjerojatno da ste na mrežnim astronomskim prostranstvima naletjeli na Jane. A ako pratite našu stranicu, onda sigurno jeste, jer Jane Houston Jones osoba je koja je...

Betlehemska zvijezda, koja se ponekad naziva „Božićna zvijezda”, jedna je od najpoznatijih „zvijezda” uopće. Kako joj i ime govori, jedan je od najpopularnijih simbola Božića: neizbježna je na božićnim slikama i razglednicama, a predstavlja i najposebniji ukras božićnoga drvca – onaj na samome vrhu. Odmalena...