Kako astrofizičari komuniciraju s javnošću?

Kad se bitan znanstveni rezultat, koji se objavljuje u nekom znanstvenom astrofizičkom časopisu,  želi podijeliti i s javnošću, priprema se takozvano priopćenje za javnost. Priopćenje za javnost obično je tekst koji Ured za odnose s javnošću (koji postoji na svakom većem sveučilištu ili institutu) prosljeđuje novinarima. Novinari se, ako su zainteresirani za vijest, potom izravno obraćaju znanstvenicima za izjave i/ili intervjue.

Primjer priopćenja za javnost

Tekst priopćenja za javnost mora biti tako napisan da bude jasan i razumljiv publici kojoj je namijenjen. Jedan primjer teksta priopćenja za javnost dan je u cijelosti u nastavku. U suštini ovog priopćenja nalaze se rezultati naših radova objavljenih u posebnom izdanju časopisa ”Astronomy and Astrophysics”. Priopćenje za javnost je u lipnju 2017. istovremeno objavljeno u Hrvatskoj, Italiji, Njemačkoj, te međunarodno preko mrežnih stranica COSMOS projekta i časopisa ”Astronomy and Astrophysics”, a temelji se na rezultatima višegodišnjeg opažanja te istraživanja galaksija otkrivenih u radiovalnom području u nebeskom polju koje se naziva ”COSMOS”.

Priopćenje za javnost:

Pregled neba u radio području otkriva razvoj galaksija

Međunarodni tim astronoma proveo je pregled neba na valnim duljinama u radio području. Time su dobiveni najnapredniji podaci pomoću kojih se proučavaju životni ciklusi galaksija u proteklih 13 milijardi godina kozmičke povijesti.

Veliki projekt VLA-COSMOS na 3 GHz (engl. VLA-COSMOS 3 GHz Large Project), predvođen istraživačima sa Sveučilišta u Zagrebu, pregled je neba u radio području usmjeren prema dvama kvadratnim stupnjevima površine neba koji su poznati kao COSMOS polje. Za pregled neba u trajanju od 384 sati korišten je Vrlo veliki antenski niz “Karl G. Jansky” ili teleskop VLA (akronim od engl. Karl G. Jansky Very Large Array) u Novom Meksiku u SAD-u. Rezultat pregleda jedna je od najčišćih (s najvećom kutnom razlučivošću) i najdubljih (najosjetljivijih) slika u radio području ikad stvorena preko tako velike površine neba. Na toj tzv. ‘radio mapi’ detektirano je skoro jedanaest tisuća galaksija.

“Svjetlost galaksije u radio području može nam reći najmanje dvije bitne stvari”, kaže glavna istraživačica projekta, izvanredna profesorica Vernesa Smolčić sa Sveučilišta u Zagrebu. “Svjetlost u radio području prodire kroz oblake međuzvjedane prašine i pruža izravan pogled na stvaranje zvijezda u galaksijama. Također možemo detektirati potpise koje ostavljaju supermasivne crne rupe koje se hrane i rastu.”

Opis pregleda neba i nekoliko ključnih znanstvenih otkrića biti će predstavljeni u posebnom izdanju časopisa “Astronomy & Astrophysics”.

Znanstvenici su kombinirali nove podatke u radio području s podacima u vidljivom, infracrvenom i rendgenskom području sakupljenim pomoću vodećih teleskopa. “Kombinacija osjetljivih podataka na mnogo valnih duljina omogućuje nam da istražujemo svojstva galaksija detektiranih u radio području i do 13 milijardi godina u prošlost”, naglašava izvanredna profesorica Vernesa Smolčić.

Veliki oblaci međuzvjezdane prašine koje često nalazimo u galaksijama ne utječu na svjetlost u radio području. To znači da radio valove možemo koristiti za detekciju novorođenih zvijezda unutar galaksija na način koji nije moguć na ostalim valnim duljinama svjetlosti. Astronomi su iskoristili novi pregled neba kako bi istražili vezu količine radio zračenja koje dolazi iz galaksija i brzine stvaranja novih zvijezda unutar tih galaksija. Također su istražili kako se ta brzina mijenja kroz povijest Svemira.

Otkriveno je da su galaksije proizvodile najviše zvijezda kada je Svemir bio star 2,5 milijarde godina – petinu trenutne starosti. U tom razdoblju je u masivnim galaksijama stvorena približno četvrtina novorođenih zvijezda. Također je otkriveno da se u mladom Svemiru odvijalo 15-20 % više stvaranja zvijezda u galaksijama nego što su to dosadašnji podaci pokazivali. To ukazuje na mogućnost da oblaci međuzvjezdane prašine zaista skrivaju mnogo novorođenih zvijezda.

Nova opažanja u radio području do kojih su došli gore spomenuti znanstvenici otkrivaju da su vrlo daleke galaksije s izraženim procesima stvaranja zvijezda, tzv. podmilimetarske galaksije (engl. submillimeter galaxies), veće nego li je bilo očekivano. Razlog tomu ostaje nepoznat, no mogao bi biti povezan sa sudarima i gravitacijskim međudjelovanjem galaksija.

Novo istraživanje radio područja pruža jedinstveni pogled na galaksije koje sadrže supermasivne crne rupe u svojim središtima. Takve galaksije nose naziv “aktivne galaktičke jezgre” ili AGN (akronim od engl. active galactic nuclei). Tvar koja orbitira i pada u crnu rupu može dovesti do ispuštanja velikih količina energije. Koristeći nove radio podatke, astronomi su otkrili više od 1000 aktivnih galaktičkih jezgara koje izgledaju kao “normalne” galaksije na svim ostalim valnim duljinama. Upravo zračenje u radio području pokazuje znakove da u njima postoji skrivena aktivna crna rupa.

“Detektirane aktivne galaktičke jezgre u radio području osobito su zanimljive jer bi mogle predstavljati populaciju aktivnih galaktičkih jezgara koje mogu utjecati na konačnu sudbinu svojih galaksija domaćina”, kaže profesor Gianni Zamorani s Astronomskog opservatorija u Bologni, koji je i sam član tima. “Fizikalni procesi vezani uz ‘hranjenje’ supermasivne crne rupe mogu dovesti do zagrijavanja plina unutar i oko galaksije te time spriječiti daljnje stvaranje novih zvijezda i nastavak rasta galaksije.”

Astronomi su usporedili procese kojima aktivne galaktičke jezgre zagrijavaju okolni plin očekivane na temelju kozmoloških simulacija s rezultatima dobivenim na temelju novih podataka u radio području te pronašli veliku sličnost među njima. Izvrsna kvaliteta novih podataka omogućila je da se analiza provede do vremena kada je Svemir bio star svega 2,5 milijardi godina.

“Znanstvena otkrića ovog novog pregleda neba u radio području bitna su jer nam daju više informacija o tome kako su se i zašto galaksije razvijale od trenutka stvaranja nakon Velikog praska do danas”, govori profesor Zamorani.

Veliki projekt VLA-COSMOS na 3 GHz omogućen je novim, nedavno dovršenim, nadogradnjama teleskopa VLA “Karl G. Jansky”. Također, ovaj pregled neba poslužit će kao baza za veće preglede neba nove generacije u radio području, uključujući nadolazeće veliko istraživanje neba VLA Sky Survey (VLASS) i planirani teleskop Square Kilometer Array (SKA).

Vezani članci

Što se na nebu možete vidjeti ovoga mjeseca? Na kolovoškome nebu potražite «zvijezde padalice», odnosno ovogodišnji meteorski pljusak Perzeide, kako biste uživali u gledanju zvijezda, ali pazite – jarki Mjesec ove će godine nadvladati slabije meteore. Usto nas očekuju i Mjesečeve večernje posjete Jupiteru i...

Što nas čeka?Njezino vam ime na prvi mah možda i ne zvuči poznato, ali ako pratite astronomiju, vrlo je vjerojatno da ste na mrežnim astronomskim prostranstvima naletjeli na Jane. A ako pratite našu stranicu, onda sigurno jeste, jer Jane Houston Jones osoba je koja je...

Betlehemska zvijezda, koja se ponekad naziva „Božićna zvijezda”, jedna je od najpoznatijih „zvijezda” uopće. Kako joj i ime govori, jedan je od najpopularnijih simbola Božića: neizbježna je na božićnim slikama i razglednicama, a predstavlja i najposebniji ukras božićnoga drvca – onaj na samome vrhu. Odmalena...